Građani žrtve poplava u sjeni stranačkih obračuna

Mediacentar Online | 4 September 2015

Gotovo u svim manjim općinama u Tuzlanskom kantonu novac koji je nakon poplava namijenjen za rekonstrukciju, prije prošlogodišnjih općih izbora, korišten je u “predizborne svrhe”. Trend je nastavljen i u februaru tokom prijevremenih izbora za načelnika Kalesije, kada je, osim kupovine podrške za kandidate, novac za žrtve poplava postao i alat za rješavanje unutarstranačkih sukoba.
 
Uspješan kalesijski privrednik i vlasnik preduzeća “Unis tok ” Sead Džafić, nekoliko dana prije 22. februara ove godine, dana održavanja prijevremenih izbora za načelnika Općine  Kalesija, izašao je u javnost sa saopćenjem u kojem se ogradio od navoda SDP-a da će u slučaju pobjede kandidata SDA – Džafićevog rođaka i prezimenjaka Nedžada – upravo on biti stvarni lider općine.
 
Džafić je dalje naglasio: “Takođe, ovom prilikom i na ovaj način dajem obećanje da ću i na gornjem dijelu rijeke Spreče, prema mjestu Šeher, izgraditi još jedan most u ime svog naroda i na račun prosperiteta Kalesije, isto onako kao što sam obećao da ću vlastitim sredstvima izvršiti cjelokupnu rekonstrukciju područne škole u mjestu Rainci Donji ukoliko Nedžad Džafić bude načelnik Općine Kalesija.”
 
Sead Džafić je, naime, još najesen prošle godine izgradio novi most umjesto onog uništenog u majskim poplavama, a koji je povezivao Kalesiju s naseljima Gojčin, Jelovo Brdo i Zelina, sve u želji da, kako je tada rekao, “pomogne ljudima u kraju iz kojeg potiče, da im nešto pokloni”. Istovremeno, njegova kćerka Alma odlučila je donirati sredstva za uređenje korita i obale rijeke Spreče.
 
Foto: Sead Džafić
 
Skupi predizborni pokloni
 
Prema podacima Službe civilne zaštite općine Kalesija od 20. novembra prošle godine, ukupna šteta nastala na stambenim i drugim objektima usljed prošlogodišnjih poplava i klizišta u ovoj općini iznosi 6.152.682,00 KM, 7.730.000,00 KM kada je u pitanju infrastruktura i 1.862.864,000 KM u poljoprivredi. Procijenjeno je da bi sanacija do tada pokrenutih klizišta trebala koštati više od 21 milion maraka, no, s obzirom na to da su klizišta postala redovna pojava u Kalesiji prilikom svake veće kiše, ovaj se iznos povećava gotovo svake sedmice. Do kraja oktobra općina je na saniranje navedenih šteta potrošila, u sklopu općinskog plana zaštite i spašavanja, ukupno 718.455,37 maraka.
 
Već u maju prošle godine, općinska administracija je u Izvještaju o oštećenjima i prekidima na regionalnim i lokalnim putevima na području Općine Kalesija utvrdila da je “najveća šteta na regionalnom putu R-364 Kalesija – Jelovo Brdo – Gojčin – Zelenika rušenje mosta na rijeci Spreča, a izgradnja novog mosta će iznositi oko 400.000 KM”.
 
Riječ je upravo o mostu koji je kasnije svojim sugrađanima poklonio Sead Džafić, koji je, pak, ovu investiciju procijenio na 200.000 maraka, optužujući pritom tadašnjeg načelnika Rasima Omerovića da je svoju procjenu namjerno “naduvao” kako bi kasnije otuđio dio novca.
 
Kakve god bile Omerovićeve namjere, iz perspektive citiranog saopćenja s početka teksta, upitno je da li je i ovaj upola jeftiniji poklon bio besplatan. Naime, već tokom izgradnje mosta koji danas nosi (skromno) ime “Sead Džafić”, trajala je svojevrsna predizborna kampanja, iako se radilo o unutrašnjoj kampanji SDA za budućeg kandidata za mjesto načelnika, upražnjeno nakon odlaska Rasima Omerovića u federalni parlament. Bila su dvojica “kandidata za kandidata” – Nedžad Džafić, dosadašnji predsjedavajući Općinskog vijeća Kalesija, i Zijad Kulanić, Omerovićev pomoćnik u općini i njegov favorit za nasljednika, a na njih se, barem ispočetka, preslikavala borba za stranačku prevlast između moćnika iz Banovića Mirsada Kukića i predsjednika Kantonalnog odbora SDA Amira Fazlića, kojeg je podržavao Bakir Izetbegović. Ova je borba obuhvatila čitav kanton. 
 
Nimalo slučajno, Džafićeve su donacije završile kod “pouzdanog” predsjednika Mjesne zajednice “Centar”, ali i mjesnog ogranka SDA Hasana Ramića, Omerovićevog deklariranog protivnika. Upravo je on, iako mu to nije u nadležnosti, sredinom prošle godine “odobrio” izgradnju mosta, dok je tadašnji načelnik Omerović na kantonalnoj televiziji najavio da će “spriječiti neke pojedince da samovoljno grade porušene mostove, jer sve mora biti pod kontrolom općine”.
 
I zaista, “sprečavanje” je bilo dosta uspješno. Prvo je kasnila građevinska, pa dozvola za upotrebu, projektna je dokumentacija odbačena kao nepotpuna, da bi na kraju načelnik izdao zabranu da se objekat uopće koristi. Stanovnici “istočne obale” rijeke Spreče bili su ovdje samo kolateralna šteta – i danas, oni su nezadovoljni zbog toga što je proces rekonstrukcije mosta iskorišten za obračune unutar SDA. “S jedne strane, načelnik nije dao da se most koristi pa su tri sela bila odsječena od civilizacije, ali s druge imali ste i te priče o izgradnji nekog 'izletišta' i uređenju obale u blizini mosta, koje su nakon izbora naravno zaboravljene, jer se sad u SDA opet svi vole”, kaže nam jedan od njih.
 
Foto: Zabrana korištenja mosta
 
Da je intenzitet unutarstranačkog sukoba u Kalesiji značajno smanjen tokom predizborne kampanje, mogla se uvjeriti i potpisnica ovih redova. U fazi priprema za izbore Sead Džafić nam je o Omeroviću ispričao sve i svašta – da zbog njega nekoliko godina nije popio kafu u gradu, da je Omerović godinama radio na ometanju poslova “Unis toka”, sve do komentara na račun načelnikovog privatnog života. Kad je, pak, došlo vrijeme za zvaničnu izjavu, prestao je odgovarati na naše pozive. Zbijanje redova bilo je neophodno da se SDA izbori s SDP-ovim kandidatom Muhamedom Osmanovićem (2012. godine razlika između kandidata dviju stranaka iznosila je samo 55 glasova), pa su se i grijehovi Rasima Omerovića počeli zataškavati. 
 
Idite na teren pa provjerite
 
Tokom unustrastranačke kampanje protiv Omerovića obilato se, naprimjer, koristio argument o krađi novca namijenjenog žrtvama poplava. I tako, prije 19. sjednice Općinskog vijeća Kalesija, održane 25. septembra prošle godine, lokalna organizacija Udruženje nezavisnih privrednika i intelektualaca uputila je vijećnicima otvoreno pismo. U njemu stoji: “U cilju prevazilaženja teškog stanja i posljedica nastalih usljed poplava i klizišta u maju tekuće godine pozivamo klubove vijećnika i vijećnike kojima je stalo do napretka Kalesije da na sjednici Općinskog vijeća zakazanoj za četvrtak 25. septembra na dnevni red uvrste problematiku raspodjele sredstava koji su našoj općini sa viših nivoa vlasti dodijeljena kao pomoć za sanaciju poplava i klizišta. Pošto se radi o milionskom iznosu doznačenih sredstava, pozivamo vijećnike, kao demokratski izabrane predstavnike građana naše općine, da se izdignu iznad stranačkih interesa i na sjednici vijeća zatraže izvještaj o dosadašnjem utrošku ovih sredstava (uključujući podatke koje su firme i u kojem obimu angažovane za potrebe općine na dosadašnjim radovima) i istovremeno zatraže efikasniji i transparentniji rad općinskih organa po ovim pitanjima u narednom periodu.”
 
 
Foto: Udruženje nezavisnih privrednika i intelektualaca
 
Na samoj sjednici Općinskog vijeća Kalesija, vijećnici su od načelnika zatražili tačne podatke o utrošku sredstava i ušli s njim u podužu raspravu, tokom koje je Rasim Omerović izjavio jedino da je šteta u Kalesiji “višemilionska”, te da za “sanaciju neće biti dovoljno ni tri puta ovoliko novca koliko je Kalesija dobila”.
 
Koliko je tačno dobila novca i kako je on potrošen Omerović nije htio otkriti. Prema njegovim riječima, Kalesija je na osnovu dva projekta, od kojih je jedan radila općina, a drugi Poljoprivredno dobro “Spreča”, dobila sredstva u iznosu od 1.326.000 maraka namijenjenih za saniranje posljedica prirodne nesreće i sredstva od oko 214.000 maraka za uređenje i zaštitu poljoprivrednih zemljišta. Kada su vijećnici tražili uvid u navedene projekte, Omerović ih je pozvao da obiđu konkretne lokacije na terenu pa će sami sve saznati.
 
O tome da Omerović nevoljno ustupa informacije koje bi inače trebale biti javne, vijećnici su se mogli uvjeriti i na narednoj, 20. sjednici Općinskog vijeća Kalesija, održanoj 30. oktobra prošle godine. Još i prije ove sjednice, Udruženje nezavisnih privrednika i intelektualaca, vječito (i kako se uskoro pokazalo – kratkotrajno) zabrinuto za nedovoljnu transparentnost načelnikove administracije,  izdalo je saopćenje: “Očekujemo da nadležni općinski organi na čelu sa načelnikom općine predstave javnosti koje su firme i u kojem obimu angažovane od strane općine na radovima na otklanjanju posljedica poplava i klizišta, i u kojoj mjeri se za iste poslove mogla angažovati mehanizacija javnih općinskih preduzeća. S obzirom na dosadašnji način rada izvršnih općinskih organa i netransparentnost po ovim pitanjima, pozivamo vijećnike i klubove vijećnika kojima je stalo do napretka Kalesije da odgovorno priđu ovoj tački dnevnog reda na sjednici vijeća.”
 
Vijećnici su dobili informaciju, no ona je opet bila nepotpuna. “Ova prva informacija bila je veoma oskudna”, kaže nam šef kluba SDP-a Muhamed Osmanović. “Kasnije [27. novembra 2014. godine, na trećoj zaredom sjednici posvećenoj ovoj temi, prim. aut.] je ovo prošireno, ali opet nije bilo detalja. Jednostavno od opštine  ne možete dobiti nikakve informacije. Nemam pristupa informacijama ja kao vijećnik, a kamoli vi kao novinar.”
 
Osmanović je, već na 20. sjednici, uputio načelniku primjedbu uzrokovanu time što je raspodjela humanitarne pomoći prikazana zbirno, a da se javnost treba upoznati  sa svim pojedinačnim stavkama ove raspodjele. Na njegovo insistiranje, vijećnici su ipak dobili neke podatke, koji jasno pokazuju prioritete općine, pod vodstvom Rasima Omerovića,  u pogledu raspodjele pomoći nakon poplava – pridobijanje predizborne, odnosno unutarstranačke, podrške.
 
Svi načelnikovi uspjesi
 
Sedmog decembra prošle godine u restoranu motela A3 održan je skup “vijećnika i privrednika” koji su pružili podršku kandidaturi Zijada Kulanića za načelnika. Prema riječima Kulanića, skupu su prisustvovali “privrednici kod kojih radi 80 posto uposlenih Kalesijaca”, što ih je vjerovatno trebalo razlikovati od Seada Džafića, koji je u to vrijeme intenzivno isticao vlastite poslovne uspjehe i uspjehe bliskih mu saradnika a Omerovićevih protivnika – Kasima Selimovića, te Hasana i Vildana Ušćuplića.
 
No, Kulanić ne bi bio daleko od istine da kaže da se radilo o “privrednicima koji su od Rasima Omerovića dobili poslove uklanjanja posljedica poplava”. Samo jedan od privrednika koji su od općine angažirani pod najunosnijom stavkom “rad građevinskih mašina” nije bio prisutan u motelu A3 i to, tvrde upućeni, samo zato što ne živi u Kalesiji. Na vrhu platne liste općine našli su se Omerovićevi miljenici, firme “Džale iskop”, u vlasništvu Hasana Džaferovića (219.634 KM), i “Efendić” Huse Efendića (127.610 KM). Navodno je Efendića pritom dočekalo i neobično unapređenje – zbog dobijenog novca  morao je kupiti fiskalnu kasu, jer sve su do tada njegovi prihodi bili dovoljno niski da se ne zamara “sitnicama” poput PDV-a, pa fiskalne račune nije ni izdavao.
 
 
Svoj dio kolača uzele su i firme “Kuw-ing” i “Kuvet” u vlasništvu Avdulaha Hadžića, te “E-plast” i “Telefon-gradnja”, dežurni dobitnici poslova od Omerovićeve administracije. Građevinske radove izvodio je i “HNR”, u vlasništvu porodice Hamzić, čiji je pripadnik Nihad, vijećnik SDA, svojevremeno pružio otvorenu podršku Rasimu Omeroviću protiv Nedžada Džafića, “Unis toka” i njegovih saradnika – ni na mapi.
 
Doduše, kada je početkom septembra, u potrazi za glasovima koji su mu bili potrebni za ulazak u federalni parlament, Rasim Omerović izdao saopćenje čija je svrha bila da se pohvali realizacijom projekata vezanih za otklanjanje šteta nastalih usljed poplava i klizišta, “značajnih projekata u oblasti obnove i izgradnje infrastrukturnih objekata, koji obećavaju bolju budućnost građana Općine Kalesija”, most Seada Džafića, na opće iznenađenje, uračunat je u načelnikove uspjehe.
 
On je na spisku kao jedna od samo tri investicije koje se direktno tiču sanacija infrastrukture uništene u poplavama i klizištima. Druga je izgradnja nove zgrade područne škole u Hrasnu Gornjem , projekt vrijedan 160.150,24 KM, koje je donirala Turska ambasada u BiH, a izvođač radova je, još jednom, “Kuw-ing”. Treća je, pak, izgradnja puta oštećenog usljed klizišta na dionici Hrasno Donje – Horozovina, u vrijednosti od 43.996,00 KM, od čega je 40.000,00 KM donacija organizacije World vision, a ostalo vlastita sredstva Općine Kalesija.
 
Foto: Rasim Omerović
 
Među ostalim Omerovićevim uspjesima u obnovi nalaze se, između ostalih, “rekonstrukcija krova na zgradi organa uprave Općine Kalesija”, “izgradnja potpuno novog poslovnog objekta za potrebe JP Vodovod i kanalizacija Kalesija”, te asfaltiranje nekoliko puteva kojima se ni voda ni klizišta nikada  nisu ni približila. “Iz sredstava Federalnog ministarstva prometa i komunikacija od GSM licence”, saopćio je naprimjer Omerović, “vrši se sanacija puta Tojšići – raskršće Hidani, u vrijednosti od 89.994,53 KM, i sanacija puta u MZ 'Tojšići', dionica raskršće Kikači – M4 – Tojšići centar, u vrijednosti od 79.987,05 KM, a izvođač radova na obje dionice je d.o.o. 'HIH' Živinice, koji se nekoliko godina bavi kalesijskim putevima”. Ovo nikoga ne iznenađuje s obzirom na to da je vlasnik HIH-a Abdurahman Hodžić, Omerovićev blizak prijatelj.
 
Kritika s rokom trajanja
 
Zanimljivo je da se Udruženje nezavisnih privrednika i intelektualaca, koje je toliko truda uložilo u lobiranje da navedeni izvještaj o utrošku sredstava postane javni, nije ni riječju osvrnulo na njegov sadržaj. Sudeći prema portalu Udruženja – Zeman – u čitavoj priči oko pomoći poplavljenim područjima sporan je bio samo otežan pristup podacima : “Nepotpune su bile i informacije o raspodjeli humanitarne pomoći, gdje su vijećnici još prije dva mjeseca tražili odgovore i zahtijevali uvid u spiskove o dobitnicima humanitarne pomoći, količini i razlogu dodjele. Evidentno je da Omerović izbjegava da dostavi konkretne podatke o humanitarnoj pomoći, jer se ovo pitanje vuče već mjesecima bez pravog odgovora, što samo pojačava sumnje da raspodjela nije bila regularna.”
 
Neobično ponašanje Udruženja tumače okolnosti njegovog osnivanja početkom juna 2014. godine, kada su, još prije općih izbora, zajednički front protiv Omerovića oformile neke od već spomenutih ličnosti u ovom tekstu. Predsjednik skupštine Udruženja je Hasan Ušćuplić, a njegov je zamjenik Mersed Hasanović, na čelu Upravnog odbora nalazi se Sead Džafić, dok su njegovi zamjenici Kasim Selimović i Fuad Hasanović. Iako je Udruženje najavilo “novi kritički odnos prema radu općinskih vlasti”, bilo kakva kritika potpuno je prestala 23. decembra prošle godine nakon izbora za vršioca dužnosti načelnika općine Salmira Avdibašića, naklonjenog Džafićima, i ozvaničenjem kandidature Nedžada Džafića za kandidata SDA na prijevremenim izborima početkom ove godine. Portal Zeman je, pak, skoro pa ugašen i 2015. je u javnost plasirao samo nekoliko promotivnih informacija o “Unis toku” a nijednu o samoj predizbornoj kampanji za načelnika općine. Ovim je potezom Udruženje odsviralo početak “prekida vatre” između dvije suprotstavljene struje unutar SDA i primirje između Nedžada Džafića i Rasima Omerovića, koje je iznudila predizborna kampanja, te ojačavanje u Tuzlanskom kantonu struje Amira Fazlića, kojoj se nakon pobjede na februarskim izborima priključio i sam Džafić.
 
U isto vrijeme, netransparentnosti u općini nisu nestale.
 
Na jednu od njih obraćao je pažnju i sam Zeman, prije pomirenja starog i novog načelnika: “Kao što smo ranije pisali na našem portalu, općina  Kalesija je iz Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima dobila sredstva u iznosu od 60 hiljada maraka za pomoć privrednim subjektima koji su pretrpjeli štete u majskim poplavama. Zadatak općine je bio samo da raspiše konkurs i prema definisanim  kriterijima dodijeli sredstva u iznosu od dvije hiljade za petnaest subjekata. Ono što bi trebao biti javni konkurs sa javnim rezultatima, u Kalesiji je problem pa je Omerović pokušao 'provući ' šture i nepotpune podatke o raspodjeli, da bi informaciju povukao jer ne bi dobila vijećničku saglasnost.”
 
Javni konkurs za raspodjelu sredstava privrednim subjektima na području Općine Kalesija poništen je čak triput  – bez ikakvog obrazloženja. Prva dva puta poništavao ga je Rasim Omerović, a posljednji je put to učinio v. d. načelnika Salmir Avdibašić. Iz kabineta predsjedavaćeg Općinskog vijeća prvo su nam, nezvanično, poručili da se radi o “tehničkim greškama” u tekstu konkursa i o nepotpunoj dokumentaciji, a u međuvremenu je iz kabineta načelnika javljeno da ustvari nije bilo dovoljno aplikacija, da bi se na kraju ispostavilo da za konkurs niko nije odgovoran  – novi načelnik “nije upoznat” s ovim što su radili njegovi prethodnici, a kao bivši predsjedavajući Općinskog vijeća zna samo za ono što je bilo u nadležnosti organa koji je vodio.
 
Bez tendera a legalno
 
Treći ponovljeni konkurs priveden je kraju pet mjeseci nakon raspisivanja prvog. Rang-lista dobitnika novca iz Federalnog fonda objavljena je 6. marta ove godine i odmah je izazvala brojne kontroverze. Predstavnicima opozicije, ali i običnim Kalesijcima, za oko je zapelo da se među dobitnicima našao Autoservis “Braća Karić” u vlasništvu Admira Karića, koji je u svojoj mjesnoj zajednici bio vrlo aktivan tokom predizborne kampanje na strani kandidata SDA. “Činjenica je da u Kalesiji nije bilo poplavljenih preduzeća”, tvrde, pak, u SDP-u, „zato nije imao ko da se prijavi na konkurs. Pored Karićevog Autoservisa teče jedan potok, ali sumnjivo je da li je on uopšte nanio bilo kakve štete.” 
Fond je za kalesijske privrednike planirao 30.000 maraka, s tim da je jedan korisnik mogao dobiti maksimalno dvije hiljade. Obrazloženja odluke o dodjeli ovog iznosa pojedinim preduzetnicima nema, osim da iz općine poručuju da su dobitnici jednostavno “ispunili uslove”, kao što je potvrda o prijavi (ali ne i utvrđenju) štete i nekoliko administrativnih dokumenata.
 
No, u općini dvije hiljade maraka očigledno smatraju sitnicom koja ne vrijedi spomena, a, zaista, radi se o zanemarljivom iznosu ako ga uporedimo s još jednim primjerom voluntarizma u raspodjeli javnog novca namijenjenog za poplavljena područja. Na januarskoj 23. redovnoj sjednici Općinskog vijeća Kalesija usvojena je, naime, Odluka o ustupanju radova u okviru Projekta čišćenja i uređenja rijeka i korita nakon prirodne nepogode 2014. godine KP “Komunalac” Kalesija, u vrijednosti od 70 hiljada maraka. Posao je “Komunalcu” dodijeljen bez tendera, iako se ne radi o općinskom Javnom preduzeću Vodovod i kanalizacija već o dioničkom društvu. 
 
V. d. načelnika Salmir Avdibašić utvrdio je da federalni Fond za zaštitu okoliša, finansijer projekta, “ne vidi u tome smetnji”, te je, da skrene sa teme, najavio “nova zapošljavanja”. Riječi Avdibašića opovrgava ipak sam fond, iz kojeg smo na upit o eventualnom izuzeću Kalesije iz važećih propisa dobili sljedeći odgovor: “Ugovor o dodjeli sredstava se zaključuje sa aplikantom (u ovom slučaju općinom), nakon čega je općina nadležna da provodi proceduru odabira izvođača u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama u svim slučajevima, osim ukoliko implementaciju aktivnosti iz ugovora općina dodijeli komunalnom preduzeću kome je ista isključivi vlasnik i osnivač.”
 
Aminovana na kraju i od strane Općinskog vijeća, odluka o dodjeli radova “Komunalcu” je, dakle, nezakonita, a o vlasničkoj strukturi preduzeća, koja slične poteze onemogućava, najbolje bi trebao biti obaviješten Nedžad Džafić, koji je svojevremeno učestvovao u njegovoj privatizaciji. Novoizabrani načelnik je, prema našim saznanjima, svoje dionice prodao, no među dioničarima “Komunalca” ima više zvučnih imena, kao, naprimjer, sekretar Općinskog vijeća Kalesija Hajrudin Husejnović, koji je inače Džafićev šura. Zanimljivo je pritom da je Husejnović istovremeno predsjednik lokalne izborne komisije, a s Džafićem, osim porodičnih veza, donedavno ga je spajao i zajednički kabinet u općini, čija se fasada, uzgred budi rečeno, u proteklih nekoliko mjeseci renovira.
 
Vlasnici 46 kuća potpuno uništenih u klizištima, pak, još uvijek čekaju nove domove.
 
 
Ovaj tekst proizveden je u okviru projekta Istraživačke priče: rekonstrukcija nakon poplava u BiH. Projekt implementiraju Mediacentar Sarajevo i Transitions. Autor teksta odgovoran je za sadržaj teksta. Stavovi izneseni u tekstu ne odražavaju stavove Mediacentra Sarajevo i Transitions.
 
(Preuzeto sa MC Online  www.media.ba i autora Paulina Janusz)